Trebinje u slovima i brojkama (...i poneku sliku)

 

Trebinje je nalazi na krajnjem jugo- istoku Bosne i Hercegovine, i ujedno je najjuzniji grad u zemlji. Smješteno na rijeci Trebišnjici upravo gdje ona izlazi iz brdskih predjela, i jednim kratkim, ali predivnim tokom predaje se ravnici i malom polju na potezu Trebinje-Pridvorci-Drazin Do- Mostaci. Udaljeno od mora svega nekih 24-25 km i 30-tak od Dubrovnika, moglo bi se reci da je geografski polozaj gradica gotovo idealan. Ali, dobro je poznato da geografiju ne cine samo brda i doline... Ljudi, ili neljudi... Jugoistocna Hercegovina
---------------------------------

Panorama Trebinja

Panorama Trebinja

Na popisu stanovnika 1991. godine Trebinje je imalo sljedecu nacionalnu sliku:
Ukupno: 30879 Srba: 69,3% ili 21300 Bošnjaka: 17,9% ili 5527
Hrvata: 4% ili 1236 Jugosloveni: 5,3% ili 1637 Ostali: 3,5%

 

Preko 2/3 stanovništva je zivjelo u gradu Trebinju, a kad se uzme u obzir da je opština imala 1023 km2 površine (4. u BiH) onda je naseljenost bila veoma mala. Posebno su se isticale oblasti Popovog polja, Bobana, Ljubomira i Zubaca gdje je bilo veoma malo stanovnika. "Krivac" tome je sigurno i industrijski razvoj opštine Trebinje u periodu od zadnjih 30 godina koji je uslovio napuštanje sela od strane mladjih ljudi, kao i veoma kasni pokušaj izgradnje, industrijskih i poljoprivrednih jedinica baš u imenovanim zonama. Veliki broj je potrazio i zaposlenje van granica bivše Jugoslavije, tako da je porast stanovništva u periodu 1981-91 ravan skoro nuli.

Trebinje - Stari grad

Pogled na Starigrad

begova kuca
Begova kuca

I pored svega toga, Trebinje je izraslo u jedan sasvim lijep grad, sa oko 20 hiljada stanovnika, i veoma razvijenom ne samo industrijskom granom (tu ubrajam i proizvodnju el. energije), vec i turizmom, kao i popratnim djelatnostima, sportom, lovom, ribolovom, kulturnim manifestacijama... Industrija Alata Trebinje pronijela je svjetsku slavu proizvodnjom burgija i moze se reci da je hranila grad, dok je s druge strane sistem Hidroelektrane na Trebišnjici pretezno izgradjivao grad i gradsku infrastrukturu, a još više ispunjavao zelje gradskih mocnika. Koliki su milioni pojedeni i razbacani preko FK "Leotar"-a, to moze samo znati mali broj ljudi, a prije svih "gosp-drug" Radoslav Runjevac, bivši predsjednik opštine i zamalo (da ne bi rata) dozivotni direktor Hidroelektrana na Trebišnjici.

Trebinju poslije rata je prilicno "naraslo". Za sada samo da je omjer gradskog i seoskog stanovništva još više porastao jer je u njemu dosta srpskih izbjeglica (više nego 2 puta je Bošnjaka protjerano), da je postao i studentski grad, da se moze putovati iz njega u Dubrovnik (preko Marsa je blize negoli preko Duzi) pravcem Stolac-Metkovic-Dbk...

 

Osman-pasina dzamija
Osman-pašina dzamija

[ Galerija1 | Galerija2 | Galerija3 | Galerija4 | Galerija5 | Posveta | O Trebinju | Polazna | Home ]